Velika Gospojina slavi se s ljubavlju i velikim poštovanjem, a kao i za ostale crkvene praznike, narodna verovanja i običaji igraju važnu ulogu u očuvanju ovog značajnog dana.
Za praznik Uspenja Presvete Bogorodice, u narodu poznatog kao Velika Gospojina, vezuju se brojna verovanja i običaji. Jedno od najpoznatijih je da biljke i trave ubrane na ovaj dan imaju posebna lekovita svojstva.
Žene beru borovnice i lekovite trave, verujući da će one doneti zdravlje i blagostanje njihovim porodicama. Bosiljak, koji se smatra božanskom biljkom, naročito je važan. Na Veliku Gospojinu, žene dodaju bosiljak u jela kako bi zaštitile ukućane od zla i prizvale blagoslove Presvete Bogorodice.
Bolesnici se na Veliku Gospojinu umivaju na izvorima lekovite vode, verujući da će im Bogorodica doneti isceljenje.
U narodu vlada verovanje da u periodu između Velike i Male Gospojine, koja se proslavlja 21. septembra, treba obaviti neke obrede zahvalnosti Bogorodici, za koju se smatra da je zaštitnica žena, odnosno majki, i dece. Zahvalnost za rađanje, plodnost i rodnost zemlje, kao i stoke.
Period između dve Gospojine naziva se Međudnevnica, Međugospojinci ili period prelaza. Tada žene beru međudnevničke trave: krlju (ricinus), hajdučku travu, papričicu ili bobicu, ugaslicu, konjski bosiljak… Ovim travama, veruje se, leče se razne bolesti. Takođe, ostavljaju se i „međudnevička jaja” od živine kao najbolja za jelo i rasplod.
Na Veliku i Malu Gospojinu žene poštuju zabrane koje se odnose na obavljanje poslova u kući i oko nje.
Širom Srbije još od davnina na ovaj praznik se organizuju slavlja, vašari, ali i neke porodice ga proslavljaju kao krsnu slavu. Jedan od glavnih običaja jeste da se na Veliku Gospojinu ne radi ništa rukama, niti započinje posao, ne rade se teški fizički poslovi. Postoji stari običaj da do današnjeg dana treba završtiti sve letnje poslove u polju, a tek od Male Gospojine treba početi sa novim, jesenjim radovima.
Veruje se da Bogorodica razume dušu svake žene posebno, razume njenu misao, bol, patnju, želju. Zbog toga žene se posebno njoj mole za zaštitu, sreću, zdravlje i unutrašnji mir, što bi sutra svakako trebalo učiniti. Za one koji su postili, završava se post, te se vernici pričešćuju nakon Liturgije.
Izvor: espreso.co.rs