Novi radari postavljaju se širom Srbije: Hvataju ova 3 prekršaja, policija odmah dobija snimke – Kazne i do 120.000 dinara

|

Novi mobilni i stacionarni radari koji će uskoro biti postavljeni širom Srbije, osim prekoračenja brzine, beležiće i korišćenje mobilnog telefona tokom vožnje, kao i nevezivanje sigurnosnog pojasa. Njihovo skoro uvođenje najavila je Agencija za bezbednost saobraćaja u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova – Upravom saobraćajne policije. Donosimo sve detalje o tome kako će ovi uređaji funkcionisati i na koji način će stizati kazne.

Kao što je „Blic“ već pisao, Agencija za bezbednost saobraćaja zajedno sa Ministarstvom unutrašnjih poslova uveliko radi na postavljanju novih stacionarnih i mobilnih radara.

Šta će beležiti mobilni i stacionarni radari:

korišćenje mobilnih telefona,

prekoračenje brzine,

nekorišćenje sigurnosnog pojasa.

Pomoćnik direktora Agencije za bezbednost saobraćaja (ABS) Veljko Ćurčić za „Blic“ je otkrio da na licu mesta neće morati da bude prisutno službeno lice, odnosno policajac. Ovi mobilni radari mogu se pomerati, pa vozači neće u svakom trenutku znati gde se nalaze. Cilj je da se otkrije što veći broj prekršaja i da se unapredi bezbednost saobraćaja, imajući u vidu da je od početka godine na putevima Srbije život izgubilo 390 osoba, dok je u saobraćajnim nezgodama povređeno čak 15.320 ljudi. Direktor ABS, Branko Stamatović, otkrio je ranije da su uređaji već nabavljeni, a njihovo puštanje u rad očekuje se uskoro.

„Apelujem na sve učesnike u saobraćaju – poštujte propise, jer će kazne stizati i bez prisustva policije! Poštujte propise zbog svoje bezbednosti, kao i bezbednosti svih u saobraćaju. Zalagaćemo se za promenu zakona po kojem će se bahati vozači koji voze pod dejstvom alkohola posebno sankcionisati, a novčane kazne biti znatno veće. Nema opravdanja da sednete za volan ako ste popili i jednu čašicu alkohola. Naša misija je jasna – nulta tolerancija prema bahatosti i nesavesnosti i znatno veće kazne za saobraćajne prekršaje“, istakao je Stamatović.

Stacionarni radar je uređaj koji je trajno (ili gotovo trajno) postavljen na jednoj lokaciji, na primer uz magistralni put, na ulazu u naseljeno mesto ili kod raskrsnice sa semaforom. On meri tri vrste saobraćajnih prekršaja – korišćenje mobilnog telefona, prekoračenje brzine i nekorišćenje sigurnosnog pojasa.

Prema rečima Milana Vujanića, profesora Saobraćajnog fakulteta u penziji, slični stacionarni radari već postoje u Republici Srpskoj. U pitanju su crni stubovi visoki nešto više od dva metra, koji u sebi imaju ugrađene kamere i, što je vrlo karakteristično, „ne upadaju u oko“.
„Ne uočavaju se lako, a u Republici Srpskoj beleže prekoračenje brzine“, dodaje profesor Vujanić za „Blic“.

U MUP-u Srpske navode da su od 1. januara do 29. marta ove godine ovi radari zabeležili čak 51.858 saobraćajnih prekršaja.

Mobilni radari su uređaji za kontrolu saobraćaja koji nisu trajno postavljeni na jednom mestu (kao stacionarni radari), već se mogu premestiti i koristiti na različitim lokacijama – često su montirani u policijskim vozilima ili privremeno postavljeni na mestima gde postoji povećan rizik od prekršaja.

Vozači neće znati gde i kada će ovi radari biti postavljeni, što znači da je svako u riziku da bude kažnjen ukoliko krši propise.

Na koji način stižu kazne vozačima

Kako za „Blic“ objašnjava profesor Saobraćajnog fakulteta Milan Vujanić, mobilni radari se premeštaju s mesta na mesto, a prilikom detektovanja nekog od tri saobraćajna prekršaja automatski šalju prijavu MUP-u. Sledeći korak je da MUP pošalje prijavu vlasniku vozila, bez obzira na to da li je on u tom trenutku upravljao njime ili nije.

„Kazna ne stiže odmah, potrebno je vreme“

Stručnjak za bezbednost u saobraćaju Milan Božović rekao je za Euronews Srbija da je ipak potrebno izvesno vreme da se obrade informacije o učinjenom prekršaju.

„Kada operativci obrade podatke o učinjenom prekršaju treba da se pošalje dopis vlasniku vozila jer radari ne prepoznaju lice vozača. Nakon toga vlasnik treba da se izjasni ko je upravljao vozilom“, rekao je.

Kako je naveo, tek nakon toga može da se pošalje kazna onome ko je napravio prekršaj.

„Može da se desi da se prekršaj napravi tokom zimskih meseci, a da kazna stigne tokom letnjih, a sve najkasnije mora da se završi u roku od dve godine da ne bi zastarelo“, dodao je Božović.

Izvor: nova.rs