“Bolje jedite slaninu i jaja”: Dr Dejan Čubrilo otkriva istinu o hrani koju Srbi jedu svako jutro – Puna je šećera

|

Mnogi ljudi, budući da nemaju mnogo vremena za pripremu doručka, dan započinju ovsenom kašom, verujući da je to jedno od najzdravijih i najjednostavnijih rešenja koje se može brzo pripremiti. Međutim, pojedini stručnjaci smatraju da ovaj izbor možda nije najbolja opcija za početak dana.

Kako objašnjava dr Dejan Čubril, profesor fiziologije na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu, doručak koji sadrži veće količine šećera ne bi trebalo da bude prvi jutarnji obrok iz više razloga.

“Najveća zabluda je da treba početi dan šećerom. Nemojte to odmah ujutru”, upozorava profesor fiziologiije na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu govoreći o zdravoj ishrani.

Doktor savetuje da jutarnji obrok bude zasnovan na namirnicama koje sadrže više proteina i masti, kao što su jaja i mlečni proizvodi.

“Kajmak, kiselo mleko, pa i čvarci, to sve može”, kaže dr Čubrilo.

Gostujući u emisiji RTS Ordinacija, dr Čubrilo koji je i specijalista medicine sporta kaže da “običan svet” ne treba da primenjuje režime ishrane vrhunskih sportista kakav je Novak Đoković jer su njihovi jelovnici pažljivo sastavljani od strane nutricionista specijalno za njihov organizam i napore koje imaju tokom treninga.

“Ne treba ni primenjivati običaje naših starih koji bi se ujutru opskrbili energijom za ceo dan”, kaže profesor.

Inače, naši preci su živeli u drugačijim uslovima u odnosu na nas. Većinu vremena provodili su na otvorenom, radeći poljoprivredne radove koji jako iscrpljuju, pa im je bila potrebna energija. Za ljude današnjice, koji obavljaju lakše poslove, obilni doručak bi mogao biti više teret nego korist po organizam.

“Doručak ne treba da bude preobilan, a ako osetite glad dva sata naklon obroka, uvek možete da odaberete manju količinu hrane koja će vas zasititi, ali ne i preopteretiti”, savetuje doktor.

On kaže da su masnoće u ishrani važne za žene.

“Učimo žene da ne jedu masti i one odu u pogrešnom smeru. A one jedu sve, samo ne masti. A sve one su dobre – od slanine, kajmaka, kokosovog ulja do putera… Ključno je da ne uzimate šećer”, upozorava doktor.

Prema njegovim rečima, i proteinska i keto dijeta su izuzetno opasne po organizam.

“Naš želudac i creva mogu da obrade maksimalno do 150 g mesa i maksimalno 3-4 jajeta ako imate savršene organe za varenje. Ti proteini trule, stvara se kreatinin, urea, jetra i bubrezi su opterećeni”, objasnio je doktor sve ćešću praksu držanja proteinskih i keto dijeta sa interneta.

Zašto je doručak važan

Nutricionisti ističu da doručak ima veliku ulogu u svakodnevnoj ishrani. Nakon nejedenja cele noći, prvi obrok pomaže da se obnovi nivo energije i stabilizuje nivo šećera u krvi, koji je glavni izvor energije za mozak. Stoga mnogi preporučuju med kao prvo što ćete uzeti po buđenju.

Ljudi koji redovno doručkuju često imaju stabilniji nivo energije i bolju koncentraciju tokom jutra. Takođe, istraživanja pokazuju da osobe koje preskaču doručak kasnije tokom dana češće posežu za visokokaloričnom hranom, koja se vremenom gomila u vidu masnih naslaga.

Kako bi trebalo da izgleda uravnotežen doručak

Stručnjaci za ishranu savetuju da doručak bude uravnotežen i da sadrži kombinaciju nekoliko važnih nutrijenata:

* proteine (jaja, sir, jogurt)
* vlakna (integralne žitarice, voće, povrće)
* zdrave masti (orašasti plodovi, semenke, avokado)

Ovakva kombinacija može pomoći da nivo šećera u krvi ostane stabilan i da osećaj sitosti traje duže tokom dana.

Koji doručci se najčešće preporučuju

Među često preporučenim jutarnjim obrocima izdvajaju se:

* jaja sa integralnim hlebom i povrćem
* jogurt ili kiselo mleko uz orašaste plodove
* ovsena kaša sa voćem i semenkama
* grčki jogurt sa medom i voćem

Stručnjaci ističu da je najvažnije pronaći ravnotežu i prilagoditi doručak sopstvenim potrebama i načinu života. U redu je nekad i prekršiti pravila i pojesti šta vam prija, ali pritom treba voditi računa da smo većinu vremena na ispravnom putu ka zdravlju.

Napomena: Tekst je informativnog karaktera i ne može zameniti savet lekara ili nutricioniste.

Autor: Zorica Mladenović