Viši sud u Beogradu doneo presudu za Ribnikar po tužbi porodice Dukić: Kecmanovići i škola moraće da isplate 46 miliona dinara

|

Viši sud u Beogradu doneo je presudu kojom su Vladimir i Miljana Kecmanović, njihov maloletni sin — počinilac masovnog ubistva, kao i škola „Vladislav Ribnikar“, obavezani da članovima porodice Dukić, čija je ćerka ubijena 3. maja 2023. godine, solidarno isplate 46.884.000 dinara.

U presudi je navedeno da su tuženi — dečak koji je počinio masovno ubistvo, Miljana Kecmanović, Vladimir Kecmanović i Ogledna osnovna škola „Vladislav Ribnikar“ — obavezani da tužiocima solidarno isplate po 10 miliona dinara na ime naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove usled smrti bliskog lica: Dukić Danetu, Paunović Biljani i maloletnima D. D. i M. D. Pored toga, obavezani su da na ime naknade za pretrpljeni strah isplate po 1.721.000 dinara.

Sud je odbio tužbene zahteve kojima se tražilo da Republika Srbija — Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, kao i Ministarstvo unutrašnjih poslova, budu obavezani da tužiocima isplate po 10.000.000 dinara zbog duševnih bolova, te po 1.721.000 dinara na ime pretrpljenog straha.

Takođe je odbijen zahtev da tuženi dečak, Miljana i Vladimir Kecmanović, škola „Vladislav Ribnikar“, Ministarstvo prosvete i Ministarstvo unutrašnjih poslova solidarno isplate po 5.000.000 dinara na ime naknade za duševne bolove zbog umanjenja životne aktivnosti.

U obrazloženju presude navodi se da je dečak odgovoran za štetu koju su tužioci pretrpeli, budući da je 3. maja 2023. godine ubio Adrianu Dukić, ćerku i sestru tužilaca. Odgovornost roditelja ogleda se u tome što je događaj bio posledica vaspitanja maloletnika, loših primera i poročnih navika koje su mu, kao roditelji, pružili.

Tokom postupka je utvrđeno da je dečak došao u posed i upotrebio vatreno oružje svog oca Vladimira Kecmanovića, koji ga je ranije vodio na gađanje, o čemu je bila upoznata i majka, Miljana Kecmanović, a nije se tome usprotivila.

Kada je reč o školi, sud je utvrdio da su postojali propusti u postupanju zaposlenih, jer nisu preduzeli mere koje nalaže dužna profesionalna pažnja u situacijama kada se primećuju problemi u ponašanju i psihičkom stanju učenika.

Sud je, međutim, ocenio kao neosnovan zahtev za naknadu štete u odnosu na Republiku Srbiju i ministarstva, jer nije dokazano da postoji odgovornost za prouzrokovanu štetu, odnosno da je došlo do nezakonitog ili nepravilnog rada u okviru službenih delatnosti.

Navedeno je da je Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja u periodu pre masovnog ubistva postupalo u skladu sa zakonom i da nije bilo nepravilnosti od značaja za ovaj slučaj, niti je dokazano da su eventualne nepravilnosti u radu ministarstva mogle dovesti do tragičnog ishoda.

Izvor: telegraf.rs