Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja: Strogo se posti, ne jede se hrana ove boje – Ovaj predmet ne uzimajte u ruke

|

Danas, Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici obeležavaju Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja. Ovaj praznik, poznat i kao jesenji Sveti Jovan ili Jovan Glavosek, veoma je poštovan u našem narodu.

Irod Antipa, sin Iroda Starijeg, koji je ubio novorođenčad u Vitlejemu za vreme rođenja Isusa Hrista, bio je vladar Galileje i Pereje u vreme propovedi Isusa i Jovana Krstitelja. Irod je bio u braku sa ćerkom arapskog kneza Arete, ali je terao svoju zakonitu ženu i uzeo ljubavnicu – Irodijadu, ženu svog brata Filipa, koji je bio još u životu. Protiv ovog bezakonja ustao je Jovan Krstitelj, koji je pred svima kritikovao Iroda i Irodijadu.

Vladar nije tolerisao nikakvu kritiku, pa je Jovan ubrzo završio u tamnici. Tokom jedne zabave u dvoru u Sevastiji, ćerka Irodijadina i Filipova, Salomija, igrala je pred gostima. Pijani Irod, oduševljen njenim plesom, obećao je da će joj dati šta god da traži. Na nagovor majke, Salomija je zatražila Jovanovu glavu na tacni.

Irod je naredio da Jovan Krstitelj bude pogubljen u tamnici, a njegova glava doneta na tanjiru. Jovanovi učenici su noću uzeli telo svog učitelja i sahranili ga, dok je Irodijada, u svom gnevu, izbola Jovanov jezik iglom i zakopala glavu na nečistom mestu.

Sveti Jovan je umro pred Pashu, uoči Uskrsa, ali je praznik 11. septembra ustanovljen zato što je toga dana osvećena crkva koju su podigli car Konstantin i carica Jelena na njegovom grobu u Sevastiji. Praznik ima dugu tradiciju i ubraja se u velike datume koji se posebno poštuju. Prema predanju, ovo je dan kada je Jovan Krstitelj stradao, pa se on treba provesti u molitvi i strogom postu.

Prema običajima, na ovaj dan se izbegava svaki rad, kako u kući, tako i van nje. Danas se posti, a vernici dolaze na liturgiju u crkve. Verovanje kaže da se na ovaj dan ne sme jesti niti piti ništa crvene boje, jer ta boja simbolizuje prolivenu Jovanovu krv. Ovaj običaj se naročito praktikuje u delovima Srbije, a posebno se odnosi na zdravlje dece, koja ne jedu crveno voće i povrće.

Takođe, postoji običaj da se ništa ne uzima sa tanjira ni sa tacne. Na ovaj dan vernici ne slave ni ne vesele se.

U srpskom narodu postoji i običaj bratimljenja: „po Bogu i svetom Jovanu“, a Jovanjdan je jedna od najčešćih slava.

Takođe, na ovaj dan nije dobro uzimati nož u ruke. U nekim krajevima, veruje se da deca ne smeju jesti crvene plodove, kao što su paradajz ili crvene jabuke. Posebno je interesantno verovanje iz istočne Srbije, gde se smatra da crveni končić, koji se nosi na ruci, donosi sreću. Na ovaj dan, međutim, treba ga skinuti jer ako ostane vezan, sve će „ići naopako“.

Na današnji datum, 11. septembra, rođen je Patrijarh srpski, gospodin Pavle, 1914. godine u Kućancima kao Gojko Stojčević, a preminuo je 15. novembra 2009. godine u Beogradu.

Izvor: espreso.co.rs