Neki podaci govore da svaki deveti polovni automobil ima vraćenu kilometražu. Ovaj problem, baš kao i prikrivanje štete na kolima, nije prisutan samo u našoj zemlji. Da li i kako možemo da znamo koja je stvarna kilometraža koju je određeni auto prešao?
Nemanja Lazarević, kreator sadržaja „Autoanaliza“, za TV Prva objasnio je koji sve mehanizmi postoje i u kojim slučajevima su više, a u kojim manje merodavni.
Lazarević ističe da su mehaničari tu da procene realno stanje vozila, naročito motor koji potencijalno može da izazove ozbiljan trošak, ali da s druge strane, majstori nisu tu koji imaju previše mehanizama za utvrđivanje prave kilometraže.
Postavlja se pitanje da li onda na osnovu godišta automobila možemo utvrditi koliko je prešao? Matematika je jednostavna – na zapadu je, prema Lazarevićevim rečima, godišnji prosek 30-40.000 km, pa izračunajte sami.
“Dobar automobil sa pravom, manjom kilometražom podjednako košta i na zapadu i kod nas, a pri tom kada ga uvozite imate dodatne troškove poreza, uvoza, špedicije i svega”, kaže Lazarević i dodaje da je po njegovom mišljenju pri kupovini mlađih automobila najbolje rešenje auto koji je kupljen nov u Srbiji od prvog vlasnika koji ga je redovno održavao u ovlašćenom servisu. Ipak, Lazarević ističe da su takvi automobili i znatno skuplji.
Izvor: alo.rs
