Danas slavimo dva praznika: Sveti car Konstantin i carica Jelena i praznik ikone Presvete Bogorodice Pećke

|

Srpska pravoslavna crkva (SPC) i vernici obeležavaju praznik posvećen Svetom caru Konstantinu i carici Jeleni.

Crkva je taj rimski carski par, sina i majku, proglasila svetiteljima, pošto je car Konstantin Prvi Veliki, Milanskim ediktom 313. dopustio hrišćanima slobodu ispovedanja vere.

Konstantin Flavije Valerije, potonji car Konstantin Prvi, rođen je 274. godine u Naisusu, sadašnjem Nišu.

Kao mladić stekao je izuzetnu učenost. Posle očeve smr.ti, 306. godine, vojska ga proglašava za savladara severozapada Rimskog carstva.

Predvodio je vojsku u tri velike borbe: jednu protiv Maksencija, tiranina u Rimu, drugu protiv Skita na Dunavu i treću protiv Vizantinaca.

Milanski edikt doneo je 313. godine. Njime je ukinuo verske progone u rimskom carstvu i dozvolio hrišćanstvo. Kasnije se i sam krstio.

Počeo je da gradi hramove u – Jerusalimu, Carigradu, po njemu prozvanom Konstantinopolj, zatim Rimu i Triru.

Njegova majka, carica Jelena, pronašla je ostatke časnog Krsta kod Jerusalima.

Kult cara Konstantina i carice Jelene posebno je negovan kod Grka i Rumuna.

Što je kod Srba sv. Sava, kod Grka je car Konstantin. Slavi se kao krsna, ponegde i kao zavetna, u Nišu kao gradska slava.

SPC i njeni vernici takođe obeležavaju praznik čudotvorne Pećke ikone Presvete Bogorodice.

Istorija ove čudotvorne ikone je veoma zanimljiva. Nju je po predanju slikao Sveti apostol i jevanđelist Luka, u Getsimaniji kraj groba Presvete Bogorodice, 48. godine. U Carigrad ju je 460. preneo vizantijski car Lav Mudri, tu je boravila u hramu Majke Božje sve do 898. kada je poslata u Herson, na Krim. Tamo ju je dočekao sam ruski knez Sveti Vladimir, koji se pred njom krstio, o čemu postoji zapis, i otpočeo sa krštavanjem ruskog naroda.

Oko 989. ikona se nalazila u Velikom Novgorodu, odakle je preneta u Nikeju. Nju je od carigradskog patrijarha dobio na blagoslov Sv. Sava Srpski, kada se hirotonisao i doneo je u Srbiju. Po prenosu patrijaršije u Peć, tamo je i ova svetinja dobila svoje mesto i od tada se naziva Pećkom.

Ikona stoji u naročitom tronu i okićena je mnogobrojnim dragocenim ukrasima, kao zahvalnost onih čije su molitve pred njom uslišene.

Ova ikona Majke Božje je učinila mnoga čuda u gradu Peći i uopšte u narodu

S vremena na vreme Ikona je nošena po srpskim krajevima, gde je posećivala domove vernika, u njima konačila i pred njom su čitane danonoćne molitve. Ovoj ikoni je posvećen poseban Akatist, delo mitropolita Mihaila iz 1894. godine. U njemu je i pripev: Raduj se zaštitnice i spasiteljko roda srpskoga, krstonosnoga!

U Peći je u prošlosti, na praznik ikone Bogorodice Pećke, čudotvorna ikona nošena u litiji kroz grad, od kuće do kuće srpskih domaćina koji su je svečano dočekivali. Odlukom Svetog arhijerejskog sabora na majskom zasedanju 2011. godine praznik ikone Bogorodice Pećke, koji je do tada obeležavan lokalno, dobija opštecrkveni karakter i određeno je da se proslavlja svake godine sutradan po prazniku Vaznesenja.

U Crkvi Pokrov Presvete Bogorodice u Beogradu nalazi se čudotvorna ikona Presvete Bogorodice koja je verna kopija ikone Majke Božije iz Pećke Patrijaršije, kao podsećanje na prvi boravak Svete ikone Pećke u Beogradu, tridesetih godina prošlog veka. Tada je boravila i u Zemunu, a o tome je pisala sva tadašnja štampa.

Milošću Božijom, od 14. do 17. februara 2013. čudotvorna ikona Presvete Bogorodice Pećke je boravila u Crkvi Sv. Save na Vračaru. U sve dane je služen Akatist u njenu čast i čitane molitve. Mnogobrojan verni narod je dolazio na poklonjenje, celivanje i usrdnu molitvu.

Izvor: stil.kurir.rs