Profesor srpskog jezika Nenad Gugl otkriva šta misli o akcentu na RTS i svom prezimenu

|

Profesor srpskog jezika u Trećoj beogradskoj gimnaziji Nenad Gugl, nije poseban samo po prezimenu.

Uspeo je i da nas zatekne već na početku razgovora. Krenuli smo s onim čuvenim pitanjem, što svi naširoko pričaju – zašto nam deca ne čitaju, a on se iznenadio:

– Ne čitaju? Čitaju, čitaju, i te kako. Zabluda je da ne čitaju – odbrusio nam je profesor Gugl i tada otkrio stvari koje se o mladoj generaciji odrasloj uz tablete i telefone, baš i nismo potrudili da saznamo. Zato profesor Gugl jeste.

Našao je način da đake privoli na čitanje, a da ih ni on, niti bilo ko drugi, na to ne tera. U šali kažemo da kod profesora Gugla nema guglanja lektire na internetu, jer za tim nema ni potrebe.

– Ako čitaju samo zbog ocene, oni neće čitati ili će im čitanje biti dosadno i naporno. Ali, ako im date cilj, ako im kažete da će tako graditi bolje društvene odnose, bolje komunicirati, da će imati moć i biti uspešniji, situacija se menja. Kad čovek ima svoje zašto, on je u stanju da uradi bilo šta – počinje da nam objašnjava Gugl, koji je svojim đacima to predstavio kao magičnu, a matematičku formulu.

– Ja kažem svojim đacima da je moja ideja da ih motivišem da izgrade jednu osobinu. Osobina je vrlo jednostavna – čitati sat vremena dnevno. I to ne isključivo književnost, nego literaturu o nečemu što ih zanima, čime žele da se bave. Ako čitate sat vremena dnevno, to je u proseku jedna knjiga nedeljno ili 50 knjiga godišnje. Za četiri godine, to je 200 knjiga. Zamislite koliko ćete sa 200 pročitanih knjiga biti bolji od drugih iz iste oblasti, uspešniji i moćniji. I njih to motiviše, oni to žele – otkriva nam profesor Gugl tajnu svog prosvetarskog uspeha.

Ovako su pristali i da na 20 strana čitaju kako Ljevin kosi travu
Ruku na srce, priznaje i Gugl, ne čitaju sva deca kvalitetno štivo. Mnoga, kaže, hrane svoj intelekt hranom koja nije dovoljno kalorična i dovoljno zdrava, a zove se površna literatura. Ili traže prečice, poput popularnih citata na društvenim mrežama.

Sa profesorom Guglom prisetili smo se i nedavne scene na RTS-u, kada je voditeljka ispravila učesnika kviza “Slagalica” u akcentovanju reči KONTINENT. Gugl kaže da akcentovanje na RTS-u gramatički jeste ispravno, ali da melodija našeg jezika ne voli takav izgovor.

– Pravilo o akcentovanju u srpskom jeziku nalaže da akcenat ne može da bude na poslednjem slogu. Zato je akcentovanje na RTS-u pravilno. Međutim, postoji nešto što se zove melodija jezika. Takvo akcentovanje zvuči rogobatno, neprirodno, veštački i nikad niko, osim na RTS-u, ne govori tako. Ako posmatrate sve kroz prizmu pravila, ako ste sterilni, u jeziku kao i u životu, dolazićete u smešne situacije. Nikad ne bih ispravio svog učenika da akcentuje kako to inače radimo – poručuje Gugl.

To prezime je sada neobično, a nekada nije bilo, priča nam profesor.

– Jedan od mojih predaka, čukundeda, došao je kao saobraćajni inženjer u Beograd, kada se gradila puga Orijent ekspres, deonica od Beograda do Istanbula. Zaljubio se u Srpkinju, a i u Srbiju – priča profesor Gugl.

U šali kaže da bi voleo da, kao po staroj latinskoj izreci “nomen est omen”, njegovo prezime odgovara pretraživaču koji ima sve informacije.

– Moje prezime u stvari nema veze sa tim guglom. Ono predstavlja broj koji je sačinjen od jedinice i beskonačno nula – otkriva nam Gugl za kraj.

Izvor: telegraf.rs